Kigali: Ikirango Nyafurika cy’Ubuziranenge kigiye korohereza inganda nto n’iziciriritse kwagura amasoko

Tariki 28 Mata 2025, u Rwanda rwakiriye inama y’Umuryango nyafurika utsura ubuziranenge yiga ku kwihutisha ihuzwa ry’amabwiriza y’ubuziranenge n’itangwa ry’ibirango mu rwego rwo koroshya, kwihutisha no kubyaza umusaruro amahirwe ari mu bucuruzi ku mugabane wa Afurika.
Iyi nama y’iminsi 2 ihurije hamwe ubuyobozi bwa “ARSO” n’abakozi b’ibigo bitanga ibirango by’ubuziranenge, ibikora ubugenzuzi ndetse n’abahagarariye inganda nto n’iziciriritse haganirwa ku ihuzwa ry’ibisabwa mu buziranenge kugira ngo inganda nto zibashe kugera ku masoko.
Umuryango Nyafurika ushinzwe iby’ubuziranenge, ARSO (African Organisation for Standardisation), urasaba inganda nto n’iziciriritse kwitabira Ikirango Nyafurika cy’Ubuziranenge (African Quality Mark – AQM), mu rwego rwo koroherezwa gucuruza ibicuruzwa byabo mu bihugu bitandukanye bya Afurika bitagombye kongera kugenzurwa.
Iki kirango kigamije guteza imbere ubucuruzi bwambukiranya imipaka ku mugabane wa Afurika, binyuze mu gushyiraho ihuriro ry’amahame y’ubuziranenge ahuriweho, ku buryo ibicuruzwa byujuje ibisabwa bihabwa icyemezo kimwe cyemerwa mu bihugu byose byitabiriye ayo masezerano.
Dr. Hermogene Nsengimana, Umunyamabanga Mukuru w’Umuryango Nyafurika ushinzwe ubuziranenge (ARSO), ati, “Ikirango cy’ubuziranenge cya “ARSO” ni intwaro ikomeye ku nganda nto n’iziciriritse zishaka kwagura amasoko muri Afurika, kuko kibafasha kohereza ibicuruzwa mu bindi bihugu nta yandi mananiza.”
Dr. Hermogene Nsengimana, Umunyamabanga Mukuru w’Umuryango Nyafurika ushinzwe ubuziranenge (ARSO)
Yizeje kandi abikorera by’umwihariko abafite inganda nto n’iziciriritse ko gahunda yo gushyiraho ibirango by’ubuziranenge ku rwego rwa Afurika itagamije kubaremereza, ahubwo igamije kuborohereza mu bucuruzi.
Ati: “Igihindutse gusa ni uko muzabona amabwiriza menshi ashingiye ku mahame y’ubuziranenge ya Afurika. Ariko nta kindi gikomeye cyahindutse ku buryo byaba umutwaro ku bacuruzi.”
yakomeje avuga ko intego ari ukwigisha abashoramari, cyane cyane abakora mu nganda, uburyo bwo kubona Ikirango Nyafurika cy’Ubuziranenge (African Quality Mark – AQM), bityo ibicuruzwa byabo bikemerwa ku masoko yo mu bihugu bitandukanye bya Afurika nta nkomyi.
Akomeza agira ati, “Ibi bizabafasha gucuruza mu bindi bihugu bya Afurika hatabayeho kongera gusaba ibyangombwa bishya, kuko ibicuruzwa byabo bizaba byaranyuze mu igenzura rimwe ryemewe ku rwego rw’umugabane,”
Dr. Hermogene, yashimangiye ko intego ari uko Afurika igira ikirango kimwe cy’ubuziranenge gihuza ibihugu byose, kikaba cyatuma ibicuruzwa n’ibikorwa bya serivisi bidakomeza kugenzurwa inshuro nyinshi mu bihugu bitandukanye.
Yashoje avuga ati: “Intego yacu ni; Ihame rimwe, Isuzuma rimwe, Icyemezo kimwe cyemerwa hose. Ibi nibigerwaho, bizihutisha ishyirwa mu bikorwa ry’isoko rusange rya Afurika (AfCFTA).”
RSB irasaba inganda gukomeza kunoza ibikorerwa mu Rwanda;
Jean Pierre Bajeneza, Umuyobozi ushinzwe ibirango by’ubuziranenge mu Kigo cy’Igihugu gitsura Ubuziranenge (RSB), yavuze ko ibirango by’ubuziranenge bigira uruhare rukomeye mu kongera icyizere cy’abaguzi.
Ati, “Ibyemezo by’ubuziranenge bituma abacuruzi bizerwa haba ku isoko ryo mu gihugu no ku masoko mpuzamahanga. Nubwo hari imbogamizi zirimo ubushobozi buke n’ubumenyi bugezweho, dukomeza kubaba hafi mu rugendo rwo kubyubahiriza.”
Jean Pierre Bajeneza, Umuyobozi ushinzwe ibirango by’ubuziranenge mu Kigo cy’Igihugu gitsura Ubuziranenge (RSB)
Yavuze kandi ngo guhuza amabwiriza y’ubuziranenge ndetse n’ibishingirwaho mu itangwa ry’ibirango ni ingenzi cyane kuko byihutisha ubucuruzi. RSB igira uruhare mu ihuzwa ry’amabwiriza ku rwego rwa Afurika ikanayakoresha kugira ngo ibikorerwa mu Rwanda bitagira inkomyi mu bucuruzi.
Abitabiriye baragaragaza ibyiza by’iki kirango
Ishimwe Diane, umwe mu bitabiriye amahugurwa akaba ahagarariye uruganda rukora kawunga mu Akarere ka Huye, yavuze ko amasomo bahawe yamuhaye icyizere cyo kugera ku isoko rinini.
Ati, “Twari dusanzwe twohereza kawunga mu gihugu cya Congo ariko bikadutwara igihe. Ubu batweretse inzira ihamye yatuma tugera no ku rwego rwa Afurika nta nkomyi. Ikindi ni uko ibigo by’ubuziranenge bigiye guhuriza hamwe imbaraga, ku buryo ibipimwe mu gihugu kimwe bizajya byemerwa no mu bindi, nta kongera gupimwa.”
Nsabimana Emmanuel, ushinzwe ubuziranenge mu ruganda “Entreprise Urwibutso” (Sina Gérard), yavuze ko amasomo bahawe ari ingenzi cyane mu kubafasha guhangana n’amasoko yagutse.
Ishimwe Diane na Nsabimana Emmanuel
Ati, “Ubungubu ntabwo tureba isoko ryo mu Rwanda gusa, turareba isoko rusange rya Afurika. Aya mahugurwa yaduhumuye, yatweretse ibyo tugomba kuzirikana kugira ngo tubashe guhatana ku mugabane. Ik’ingenzi ni uko ibyo dusabwa twari dusanzwe tubikora, nta kiguzi cyiyongereye. Kutabyitabira byaba ari ubunebwe.”
Icyo inama yibanzeho;
Iyi nama yateguwe na RSB ku bufatanye na ARSO, igamije gukangurira inganda n’abikorera kwitabira gahunda z’ubuziranenge zihuza umugabane, zifasha mu koroshya ubucuruzi n’iyoherezwa ry’ibicuruzwa mu bihugu byinshi bya Afurika. Abitabiriye bagaragarije abateguye inama ko hakenewe uburyo bwihuse bwo guhuza amabwiriza y’ubuziranenge ku rwego rwa Afurika, kugira ngo inganda nto n’iziciriritse zibashe kungukira ku isoko rusange.
Ikirango gishya cyashyizweho kizajya cyemerwa mu bihugu binyamuryango bya ARSO, kikaba cyitezweho korohereza abafite inganda nto n’iziciriritse gucuruza ibicuruzwa byabo mu bihugu byose bya Afurika nta nkomyi.
Mu gihe isoko rusange rya Afurika (AfCFTA) rirushaho gushyirwa mu bikorwa, ibihugu binyamuryango bikomeje kongera ingamba zo koroshya ubucuruzi, harimo no guhuriza hamwe amabwiriza agenga ubuziranenge. Mu Rwanda, urwego rushinzwe ubuziranenge (RSB) nirwo rufasha inganda kubona iki kirango.
Abitabiriye inama baturutse mu bihugu bitandatu: u Rwanda, Togo, Senegal, Eswatini, Zimbabwe na Zambia
Uko wabona ikirango bikorwa;
Ibigo byifuza guhabwa ikirango bisaba gusuzumwa n’urwego rushinzwe ubuziranenge mu gihugu, harebwa niba ibyo bicuruzwa bijyanye n’amahame yemejwe ku rwego rwa Afurika. Iyo byemejwe, uruganda ruhabwa icyemezo n’ikirango, cyemerera ibyo bicuruzwa gucuruzwa mu bindi bihugu bya Afurika.
Ikirango gishya cy’ubuziranenge kiri ku rwego rwa Afurika kizorohereza abafite inganda nto n’iziciriritse
Ibyiza by’ikirango;
Ibicuruzwa bifite ikirango birizerwa n’abaguzi ku mugabane wose,
Bigabanya ibiciro byo kongera gusaba ibyemezo mu bihugu bitandukanye,
Byihutisha kohereza ibicuruzwa hanze y’igihugu,
Bituma inganda z’igihugu zibasha guhangana ku isoko mpuzamahanga.
Kugeza ubu, ibihugu birenga 40 byamaze kwinjira muri gahunda y’ikirango cy’ubuziranenge cya ARSO, bikaba bitegerejweho gufasha ubucuruzi bw’ibihugu by’Afurika kwihuta no kuzamura ubukungu bwabyo.
Amani Ntakandi